Glavatica se odlikuje izduženim i valjkastim tijelom. Glava ove ribe je velika sa velikim ustima, u kojima se nalaze izrazito jaki zubi. Boja tijela je karakteristična, nema crnih ni crvenih pjega, ali je cijelo tijelo prošarano tamnim prugama koje su izuvijane, što joj daje marmorisan (mramorast) izgled, pa otuda i njeno (latinsko) ime. Peraja su svijetlosiva do žućkasta. Kao i ostale pastrmke, i glavatica naseljava brze, bistre, čiste i kiseonikom bogate vode. Uglavnom živi u dubljim virovima sa podvodnim stijenama, gdje traži skrovište. Mrijesti se od kasne jeseni i početka zime, od novembra do polovine januara, i to u rijekama na šljunkovitom dnu. Period mriješćenja nekada traje i po 2,5 mjeseca, zavisno od temperature vode. Na mriješćenje migrira uzvodno (anadromno). Spolnu zrelost postiže između pete i sedme godine života, kada ima dužinu od oko 70 cm. Temperatura vode na njenim prirodnim mrijestilištima iznosi 8-13 °C. Nekada, prije izgradnje brana i formiranja akumulacionih jezera, glavatica je na svoja stalna mrijestilišta uz Neretvu migrirala čak do Glavatičeva (K o s o r i ć, 1969). Izgradnjom brana presječeni su prirodni putevi mrijesnih migracija ove vrste i ona sada zalazi u pritoke između hidroakumulacija, ili se, pak, mriješćenje obavlja u preostalom dijelu toka između akumulacionih jezera. Nedostatak ribljih staza za ovu vrstu ima jako štetan efekat. Izrazita je grabljivica, hrani se uglavnom larvama insekata, puževima i drugim ribama što je u direktnoj vezi sa veličinom jedinki. Jedna je od najkrupnijih salmonidnih riba, može narasti do 140 cm i postići masu od 30 kg. Obično su takvi primjerci rijetki, a najčešće se love jedinke od 4 do 8 kg. Živi do 25 godina. Glavatica naseljava relativno usko područje balkanske strane Jadranskog sliva te neke rijeke i jezera sjeverne Italije, dok je u ostalim dijelovima svijeta do danas znanstvenici nisu opisali. Glavatica se susreće u rijeci Soči i njenim pritokama, rijekama Istre, Neretvi, Zeti i Morači, Bojani i Bijelom Drimu. Brojnost njenih populacija opada iz godine u godinu. Posljednjih godina ova vrsta se vještački mrijesti i uzgaja u ribogojilištu na Vrelu Bune, odakle se poribljava u tekućice, a u cilju održanja ili poboljšanja brojnosti njenih populacija. Vrlo je atraktivna vrsta za sportski ribolov, a, pored toga, značajna je i kao biološki, odnosno, genetički resurs u vodama Bosne i Hercegovine.
Hrani se, najčesće, ribom, dok manji komadi posegnu i za krupnijom mušicom .Zadržava u se dubokim virovima. Lovi se varalicama, a najbolje vrijeme je u ranu zoru, i predveče tokom proljeća i kasne jeseni.
0 komentari:
Objavi komentar