Sutjeska

Rijeka Sutjeska, koja je glavni sliv nacionalnog parka, počinje svoj 33 km dug put na nadmorskoj visini od 1800 m, a njeno ušće u Drinu je na oko 430 m/n.v. Dakle, ukupan pad iznosi oko 1370 m, što dovoljno govori o karakteru, te bučne planinske ljepotice.

Vijuga Sutjeska kroz uski kanjon, lomeći se o njegove kamene litice, tek ponegdje malo odahnuvši u čarobnim modrim limanima, a odmah zatim nastavlja da pjenuša i huči žureći u susret Drini. Na tom kratkom putovanju, pridružuju joj se brojne rječice i potoci, koji se gotovo strmoglavo obrušavaju sa podnožja Maglića, Volujaka i Zelengore. Glavne pritoke Sutjeske sa zapada su Jabušnica, Hrčavka i Bukovik, a sa istoka Suški Potok, Perućica i Ždrijelo. Sve ove vode parka su kristalno bistre i čiste, bogate potočnom pastrmkom i drugim oblicima života karakterističnim za te ekosisteme.

Izvorišni dio rijeke Sutjeske nalazi se na tromeđi Bosne i Hercegovine i Crne Gore u planinskom sistemu masiva visokih planina Volujaka (2336 m) i Vilišta (2133 m), na jugozapadnim padinama M. Vlasulje (1922 m) i zapadnim obroncima Kuka(1821 m) u Brdima. Gornji tok rijeke Sutjeske nastaje iz više stalnih, ali slabijih potočića koji izbijaju na jugoistočnoj strani kotline Čemerno. Ovi potočići se sastaju kod mjesta Žugovine, gdje obrazuju Sutjesku. Dužina toka rijeke Sutjeske je 37 km.

Najvažnije lijeve pritoke

Jabučnica

Pored brojnih izvora Jabučnica prima vodu iz glavnih izvora Vita Bara i Crvene Lokve, na južnim padinama Pod Kleke i Pod Klanca u planinskom sistemu Oboreno Točilo sa vrhom Munjaš (1892 m). Gornji i srednji tok rijeke je okružen planinskim vrhovima Brgoč (2015 m), Borovac (1835 m), Dubrova (1828 m), Klek (1896 m), Munjaš (1892 m), Vranjača (1887 m) i dr., dok je dio srednjeg i donji dio oivčen sa sjeveroistoka planinskim lancem Jabučkih Stijena sa vrhovima Tovarnice.

Hrčavka

Izvori ove izrazito planinske riječice su u šumovitim predjelima istočnih padina planinskog masiva Oboreno Točilo sa vrhovima Orlovača (1960 m), Kozje Strane (2014 m) i južnih padina Planika. Od izvora do ušća (Mihalj Polje) dužina toka je 13,5 km, sa ukupnom visinskom razlikom od 1028 m. Dolina ove pritoke Sutjeske je dobro usječena u Zelengorski masiv, sa veoma atraktivnim kanjonom i klisurama. Vodotok se odlikuje velikim padovima i brojnim kaskadama sa vodopadima.

Najvažnije desne pritoke

Suški potok

Izvorski dio nalazi se na koti oko 1310 m, sa sjeverozapadnim padinama Šarenih Lastvi i Stavljana - ogranka Maglića. Ova riječica sa strmim obalama, protiče kroz krečnjačke predjele sa čestim kaskadama, brzacima i vodopadima. Ukupna dužina vodotoka je 7,3 km, a visinska razlika 536 m.

Perućica

Prima izvore na Crvenim Prljagama na oko 1600 m/n.v. sa sjeverozapadnih obronaka Maglića (2386 m) sa sjevera Pogleda (1804 m) i Makaza (1645 m) sa juga. Na svojoj dužini od oko 6,5 km prolazi kroz veličanstvene predjele prašume, a na svom srednjem toku, zvanom Skakavci, na oko 3 km od ušća pravi vodopad visine oko 70, a od Sniježnika prima potočić Kondžil, koji pada sa znatne visine u Perućicu.

Pored ovih glavnih pritoka, u rijeku Sutjesku se uliva još znatan broj manjih potoka. Ovo područje je bogato vodom, kako vodotocima i jezerima, tako i mnogobrojnim izvorima i vrelima.